Arhiva izložaba
16. trijenale zagorskog suvenira / Dječje igračke Ane i Slavka Ivanića Virtualna šetnja
15. 7. – 30. 9. 2023.
Trijenalnom izložbom se na stručan način prezentira proizvodnja tradicijskih i umjetničkih suvenira, a Muzej je organizira od 1978. godine. Najboljim suvenirima dodjeljuju se nagrade prema odluci stručnog povjerenstva. Na 16. trijenale zagorskog suvenira prijavilo se 38 autora, obrtnika, umjetnika, dizajnera, školskih udruga i amatera iz različitih krajeva Hrvatske, a izradili su suvenire na temu 450. obljetnice Seljačke bune iz 1573. godine, 50. obljetnice Muzeja seljačkih buna i 30. obljetnice djelovanja Muzeja Hrvatskog zagorja.
U sklopu Trijenala otvorena je izložba „Dječje igračke Ane i Slavka Ivanića“, gornjostubičkih majstora koji su proizvodili igračke više od 60 godina te su bili česti sudionici Trijenala.
Dječji radovi na temu Seljačke bune
24. 3. – 30. 6. 2023.
Izložba je dio zajedničkog programa obilježavanja 450. obljetnice Seljačke bune te 50. obljetnice Muzeja seljačkih buna u koji su se uključile škole koje nose ime po Matiji Gupcu te one koje se nalaze u mjestima povijesno vezanim uz Seljačku bunu.
Na poziv se odazvalo deset osnovnih škola (Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica, Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb, Osnovna škola „Matija Gubec“, Čeminac, Osnovna škola „Matija Gubec“, Piškorevci, Osnovna škola „Matija Gubec“, Magadenovac, Osnovna škola Donja Stubica, Osnovna škola „Vladimir Bosnar“, Stubičke Toplice, Osnovna škola Antuna Mihanovića, Klanjec, Osnovna škola Sveta Nedelja, Područna škola Kerestinec i Osnovna škola Đure Prejca, Desinić) te Dječji vrtić „Jurek“, Gornja Stubica. Ukupno je pristiglo 136 likovnih radova, 86 fotografskih radova, 24 literarna rada, 14 stripova i slikopriča, 11 videa te jedna digitalna knjiga.
Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića
9.2. – 31.5. 2023.
U Muzeju seljačkih buna prošli je tjedan otvorena izložba Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića. u spomen na slikara i na događaj u kojem su 1573. hrvatski i slovenski seljaci digli glas tražeći za sebe osnovna ljudska prava. Zorislav Drempetića Hrčić svojim je slikama odao počast poraženim puntarima. No, Drempetić nije doprinos očuvanju sjećanja na Bunu dao samo svojim slikama, on je i najveći dio svog profesionalnog života posvetio Muzeju u kojem je postavljena njegova izložba.
Viktor i Helena Šipek - Memorijalna zbirka
16. 12. 2022. – 30. 1. 2023.
Izložba predstavlja memorijalnu zbirku Viktora i Helene Šipek. Jezgru zbirke čine radovi oca Viktora, jednog od ponajboljih zagorskih slikara i vjerojatno najboljeg zagorskog akvarelista i kćeri Helene, slikarice i donatorice.
Velikodušna donacija Helene Šipek, zahvaljujući pomnom odabiru same autorice, pruža presjek cjelokupnog njezinog opusa, a poklonjene slike i skice Viktora Šipeka vrijedna su dopuna fundusa, s obzirom da Muzej u svojoj zbirci već imao 20-ak Šipekovih slika.
Na izložbi će biti predstavljen i dio poklonjene dokumentarne građe te uporabnih predmeta kojima će se autori dodatno približiti publici.
Sport u Hrvatskom zagorju. Povijest, tradicija i uspjesi
7. 7. – 30. 10. 2022.
U četvrtak, 7. srpnja u 19 sati u Galeriji Muzeja seljačkih buna otvorena je izložba Sport u Hrvatskom zagorju. Povijest, tradicija i uspjesi autora dr. sc. Josipa Kajinića.
Izložba prikazuje bogatu povijest i tradiciju sporta i rekreacije na povijesno-geografskim prostorima Hrvatskog zagorja, području gdje su sportska društva, klubovi i savezi iznimno utjecali na društveni razvoj te pridonosili promociji Hrvatskog zagorja u Hrvatskoj i inozemstvu.
Gubec: razbojnik ili velikan
17. 12. 2021. – 30. 5. 2022.
Izložba Gubec: razbojnik ili velikan kroz četiri cjeline pokazuje kako su Gupca zamišljali kroz vrijeme, slikali i opisivali.
Izložba je nastala kao svojevrstan odgovor na izložbu Franjo Tahy i Tahyjev grad, koja je organizirana u Muzeju prije tri godine. Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Lidija Kelemen.
Izložba Industrijska baština Hrvatskog zagorja
14. 5. 2021. – 29. 9. 2021.
Izložba „Industrijska baština Hrvatskog zagorja“ daje pregled industrijskog razvoja i njegovog utjecaja na društvene i prostorne promjene. Razvoj industrije promatra se kroz pojedine sektore od početka 19. stoljeća i razvoja industrije keramike do današnjih dana.
Izložba ARMA CHRISTI ili svatko svoj križ nosi
25. 3. 2021. – 2. 5. 2021.
U Muzeju seljačkih buna je u četvrtak, 25. ožujka u 18 sati otvorena gostujuća izložba Pokrajinskog muzeja iz Celja ARMA CHRISTI ili svatko svoj križ nosi koja otkriva neke od tajni motiva Arma Christi, Kristove patnje i Mise sv. Grgura. Autorica izložbe je Barbara Trnovec, a izloženi predmeti su iz Pokrajinskog muzeja Celje, Muzeja seljačkih buna, Muzeja krščanstva na Slovenskem i Posavskog muzeja Brežice.
23.10.2020. – 28.02.2021.
U Muzeju seljačkih buna do 28. veljače 2021. g. otvorena je izložba slika Viktora Šipeka, a dostupna je i u virtualnom obliku na web stranici Muzeja (https://msb.mhz.hr/). Izložene slike dolaze iz 10-ak privatnih domova, između ostalih Viktorove kćeri Helene, Moderne galerije, Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, Galerije primijenjene umjetnosti u Zlataru, Župe u Donjoj Stubici i Muzeja seljačkih buna. Uz izložbu će, uz pomoć i podršku Općine Stubičke Toplice, biti izdana i monografija.
11.07. – 06.09.2020.
Prva izložba Trijenala zagorskog suvenira, tada pod nazivom Sajam zagorskog suvenira, održana je u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici od 30. lipnja do 17. rujna 1978. godine.
Od tada, izložba se tradicionalno održava svake treće godine, a od 1981. godine nosi stalni naziv Tri(j)enale zagorskog(a) suvenira. Izložba potiče obrtnike, umjetnike i amatere da osmisle novi suvenir koji spaja tradiciju zagorskog suvenira i suvremenu interpretaciju elemenata nematerijalne baštine.
Jan Vitovec – češki vitez, zagorski grof
31. 1. 2020. – 31. 3. 2020.
Izložbom je javnosti predstavljen zanimljiv život Jana Vitovca Grebengradskog, češkog plemića i vojnog plaćenika koji je uvelike obilježio povijest Hrvatskog zagorja, ali i čitave srednjovjekovne Slavonije. Izložba je nastala u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom u Zagrebu, Pokrajinskim muzejom u Celju, Pučkim otvorenim učilištem Krapina – Galerijom grada Krapine, Arhivom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Arheološkim muzejom u Zagrebu, Sveučilištem Sjever u Koprivnici i Muzejom Českého lesa u Tachovu. Realizirana je u četiri osnovne tematske cjeline: 1. Češke zemlje u vrijeme Jana Vitovca, 2. Grofovi Celjski i Jan Vitovec, 3. Između dvije vatre – u službi njemačkog Cara i ugarskog kralja, i 4. Vitovčevi sinovi. Posjetiteljima se burno 15. stoljeće na hrvatskim prostorima predstavlja kroz životnu priču o usponu Jana Vitovca iz redova profesionalnih vojnih službenika grofova Celjskih do velikaškog statusa i slavonske banske časti u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, i to prvenstveno arheološkom građom iskopanom na zagorskim utvrdama Veliki Tabor, Vrbovec pored Huma na Sutli i Stari grad Krapina, te arheološkim nalazima iz 15. stoljeća s čeških prostora.
Autorica izložbe je Ivana Škiljan, a glavni stručni suradnik Milan Prohaska.
Retrospektivna izložba fotografija Zvonimira Zagode: Zapisano u prirodi
27. 9. 2019. – 10. 11. 2019.
Zvominir Zagoda je svoju pedesetogodišnju karijeru posvetio foto-studijama drva, kamena i vode, a u sklopu ove retrospektivne izložbe izloženo je šezdesetak fotografija koje je Zagoda snimio na području Oroslavja, Primoštena, Opatije, Mošćeničke Drage, Trakoščanskog jezera, rijeke Krke i Vodica.
Autori izložbe su Luka Lucin, Vlatka Filipčić Maligec i Zvonimir Zagoda.
1. 2. 2019. – 1. 9. 2019.
Izložba je otvorena povodom Noći muzeja te popraćena digitaliziranim uspomenama na igranje i igračke autorica izložbe, njihovih suradnika, muzejskih djelatnika i prijatelja Muzeja te digitaliziranim stereoskopskim filmom Medin put u svemir iz Zbirke Stahuljak.
Na izložbi se može vidjeti izbor iz bogate zbirke koju je profesor Tihomil Stahuljak prikupio većim dijelom između šezdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća. Uz izbor igračaka koje potječu iz vremena od kraja 19. do prvih godina 21. stoljeća, izložba pokazuje i kako je Stahuljak ozbiljno raspravljao o osnutku muzeja igračaka u nas i izlaganju dječjih igračaka općenito. Na izložbi se poštuje klasifikacija koju je sam osmislio, a citatima iz njegovih brojnih rukopisa na temu dječje igre, igračaka i muzeja njima namijenjenih, posjetitelji će se na najbolji način upoznati sa Stahuljakovim razmišljanjima. Zbirka je poslije profesorove smrti sačuvana zahvaljujući kolekcionaru Juri Gašparcu.
Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Žarka Vujić.
Tajne između Ivanščice i Medvednice
30. 11. 2018. – 1. 5. 2019.
Izložba Tajne između Ivanščice i Medvednice – baština skrivena pod zemljom otvorena je u sklopu istoimene pedagoško-edukativne akcije u suradnji s učenicima prvih razreda OŠ Donja Stubica.
Arheološka baština prostora između Ivanščice i Medvednice slabo je istražena. Lokalitet od nacionalnog značaja smješten na obroncima Ivanščice Lobor – Majka Božja Gorska, kao i nedavno otkriveni prapovijesni lokaliteti poput nalazišta Mali Komor – Vrci dodatno upozoravaju kako se ispod zemlje skrivaju još mnoge tajne. U njihovom otkrivanju i zaštiti važna je struka, ali i lokalna zajednica. Na izložbi je predstavljeno na koji se način lokaliteti otkrivaju proučavanjem konfiguracije terena, prikupljanjem površinskih nalaza, odnosno preko toponima i sačuvanih usmenih tradicija mještana. Izložba upozorava kako brojni slučajni pronalasci površinskih nalaza koji uglavnom nemaju novčanu, već u prvom redu kulturnu i znanstvenu vrijednost, ostaju nezabilježeni od strane nadležnih institucija i struke upravo zbog nedovoljne informiranosti mještana koji često i u najboljoj namjeri da nalaz prijave ne znaju kome se uistinu obratiti.
Autorica izložbe je Ivana Škiljan.
Franjo Tahy i Tahyjev grad u Donjoj Stubici Franjo Tahy
9. 2. 2018. – 1. 9. 2018.
Na samu 445. obljetnicu završne bitke Seljačke bune iz 1573. godine u Muzeju seljačkih buna otvorena je izložba Franjo Tahy i Tahyjev grad u Donjoj Stubici. Izložba posjetitelje pobliže upoznaje s okrutnim vlastelinom Franjom Tahyjem i percepcijom njegove ličnosti u umjetnosti i popularnoj kulturi. Izložba je realizirana u četiri osnovne tematske cjeline: Plemićka obitelj Tahy (stvarni Tahy i njegova supruga Jelena Zrinski), Tahyjev grad u Donjoj Stubici (rezultati osmogodišnjih arheoloških istraživanja spomenutog lokaliteta), Franjo Tahy u umjetnosti i Tahy u popularnoj kulturi. Uz zanimljive arheološke nalaze iz razdoblja 15. – 17. st. i maketu utvrde u Donjoj Stubici, posebno mjesto zauzima preklopni sunčani sat iz 16. st. pronađen prilikom istraživanja, a koji je posebno prezentiran kratkim filmom. Na izložbi su izložene knjige i ilustracije iz druge polovice 19. i 20. st. te likovna djela inspirirana Seljačkom bunom iz fundusa Muzeja seljačkih buna koja dočaravaju Franju Tahya u književnosti i likovnim umjetnostima. Koristeći se audio i video materijalom iz druge pol. 20. st. (film Gubecziana, Seljačka buna Vatroslava Mimice) te isječcima iz novina, predstavljen je suvremeni Tahy. Izložba je realizirana uz blisku suradnju s Društvom Kajkaviana iz Donje Stubice. Zahvaljujući Kući Šenoa u Zagrebu na otvorenju je izložen jedini sačuvani list iz rukopisa romana Seljačka buna A. Šenoe.
Autorica izložbe je Ivana Škiljan, a glavni suradnici Branko Čičko i Vlatka Filipčić Maligec.
Feudalna svakodnevnica Samci - od utvrde do dvorca
2. 6. 2017. – 16. 9. 2017.
Izložba Feudalna svakodnevica; Samci – od utvrde do dvorca obuhvaća različite aspekte svakodnevnog života: stanovanje, prehranu, rad i razonodu u razdoblju srednjega i novoga vijeka, sve do ukidanja feudalnih odnosa na našem prostoru 1848. godine. Poseban naglasak je na utvrdi Samci koja je stajala na mjestu dvorca Oršić u srednjem vijeku. Posljednjih godina ovdje su vršena arheološka iskapanja i na izložbi se mogu naći predmeti koji govore o životu vlasnika utvrde. Za izložbu je napravljena i maketa utvrde u kojoj se mogu vidjeti različiti prizori iz svakodnevice.
Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Ivana Škiljan.
14. trijenale zagorskog suvenira i izložba Konjićevo novo ruho
8. 7. 2017. – 10. 9. 2017.
U sklopu izložbe 14. trijenala zagorskog suvenira u Muzeju seljačkih buna organizirana je izložba Konjićevo novo ruho. Trijenalna izložba prikazuje suvenire koji su nastali kao odgovor na poziv za izradu suvenira na dvije teme: Jezik kao simobol identiteta (u povodu 170-te obljetnice proglašenja hrvatskog jezika službenim), te Suvenir nadahnut arheološkom baštinom (potaknuto značajnim arheološkim nalazima na stubičkom području). Izložba Konjićevo novo ruho rezultat je poziva likovnim umjetnicima da svojom kreativnošću i umijećem oblikuju drvenog konjića i odjenu ga u novo ruho.
Autorica izložbe 14. trijenala zagorskog suvenira je Vlatka Filipčić Maligec.
Autor izložbe Konjićevo novo ruho je Davorin Vujčić.
Lijepa naša Horvatska domovina
27. 1. 2017. – 30. 4. 2017.
Prisjetivši se prvog broja Gajevih Narodnih novina, izložba Lijepa naša Horvatska domovina pokazuje ne samo tko su bili preporoditelji, nego i njihove tragove u našem svakodnevnom okruženju: jeziku, institucijama, nazivima, glazbi. Izložba je koncipirana u četiri djela: preporodna lica, preporodni tisak, preporodna svakodnevica te tragovi preporoda u današnjem vremenu, a nastavlja se na stalni postav Muzeja te proširuje njegovu priču.
Autorica izložbe je Vlatka Filipčić Maligec.
Izložba Marija Bistrica - naselje i svetište; arhitektura i urbanizam
28. 10. 2016. – 31. 12. 2016.
Izložba prikazuje priču o arhitektonskim i urbanističkim idejama i ostvarenjima koje su oblikovale današnju Mariju Bistricu. Prikazane su promjene svetišta pregledom arhitekata i njihovih planova, majstora i naručitelja obnove. Izložbom se otkrivaju ideje koje su mogle pružiti drugačiju sliku Marije Bistrice, ali nikada nisu realizirane.
Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Irena Kraševac.
Tahyjev sunčani sat i mjerenje vremena
29. 1. 2016. – 29. 1. 2016.
Povodom otkrića „Tahyjeva“ sunčana sata na lokalitetu Stari grad u Donjoj Stubici, organizirana je izložba povodom Noći muzeja 2016. godine. Izložena su dva sunčana preklopna sata iz Arheološke zbirke Muzeja i satovi iz Kulturno-povijesne zbirke Muzeja. Na izložbi je projiciran dokumentarni film Tahyjev sunčani sat i mjerenje vremena. Posuđeni su i izloženi satovi iz privatne zbirke Zdravka Valentakovića i Tomislava Drempetića Hrčića. U sklopu izložbe održane su radionice “Kako se koristila i izrađivala Tahyjeva vura?” i “Izradi svoj zvjezdani sat”.
Autorica izložbe je Ivana Škiljan.
Rudolf Labaš: Spod galgah
27. 11. 2015. – 31. 1. 2016.
Izložba slika Rudolfa Labaša, crtača i slikara. Na izložbi je bilo izloženo 30ak iz ciklusa Spod galgah koji problematizira sudbinu francuskog pjesnika Francoisa Villona, prema izboru samog autora. Iz predgovora kataloga koji je napisao Milan Bešlić: …unatoč činjenici što Labaš baštini tradicijske slikarske vrijednosti, evidentno je iz njegove bogate prakse da ih ne koristi dogmatski već inventivno rastvara i eksperimentalno razgrađuje produbljujući i njihove mogućnosti i proširujući značenjske vrijednosti. … Na tom duhovnom ishodištu i iskustvenoj spoznaji živi i puntarska tradicija tipično kajkavske provenijencije koju je Rudi Labaš osnažen riječima Villona i Krleže oblikovao crtom i bojom u likovni jezik osebujne izražajnosti i poetske sugestivnosti.
Autor izložbe je Rudolf Labaš.
Trgovina, trgovišta i trgovački putovi
13. 3. 2015. – 3. 5. 2015.
Izložba Trgovina, trgovišta i trgovački putovi grafičkim materijalima iz vremena pokazuje koliko su se sporo mijenjali načini transporta i sredstva za transport kroz duga vremenska razdoblja, prije naglih promjena u zadnja dva desetljeća. Stare mjere bile su prilagođene čovjeku, a na izložbe se mogu vidjeti vagani, mjere za žito, ali i saznati čime se mjerila dužina, čime tekućina ili koliko je iznosio rif. Poteškoće tadašnjih putovanja lakše ćemo shvatiti vidimo li kako su neprecizne bile tadašnje karte, a prepreke koje su stavljane pred putnike predočene su i putem makete. U doba bez struje i računala, kase su bile tek drvene škrinjice s ladicama. Na izložbi se može saznati i zašto je trgovac čovjek prašnih nogu, ali i zašto i danas kod Trga bana Jelačića imamo Harmicu.
Autorica izložbe je Vlatka Filipčić Maligec.
13. trijenale zagorskog suvenira
5. 7. 2014. – 31. 8. 2014.
Trijenale je jedan od najuspješnijih i najdugovječnijih projekta Muzeja seljačkih buna koji započinje Sajmom zagorskog suvenira još davne 1978. godine. Ideja se pokazala izuzetno uspješnom i najavila nastavak programa kojem nije cilj samo promoviranje već i poticanje na razvoj tradicijskih obrta. Tema 13. trijenala zagorskog suvenira su suveniri utemeljeni na zaštićenoj nematerijalnoj baštini Hrvatskog zagorja, a na poziv Muzeja odazvalo se 96 sudionika, obrtnici, umjetnici, dizajneri, likovni amateri i školske udruge. Prva nagrada dodijeljena je Zlatarni Bashota iz Zagreba za unikatni nakit od srebra, druga Keramici Nova iz Ozlja za keramičke suvenire s motivom licitarskog srca, a treća Mladenu Saviću za aroma-lampu – škaf i žlaburaču.
Autorica izložbe je Tihana Kušenić, a stručni suradnici Davorin Vujčić i Branka Šprem Lovrić.
Zagorsko lice boga rata – izložba povodom 100 godina od izbijanja Prvog svjetskog rata
26. 4. 2014. – 30. 6. 2014.
Izložba je na suvremen način tematizirala temu prvog globalnog sukoba koji se rasplamsao u Europi sredinom 1914., a zatim putem kolonija zahvatio čitav svijet. Preko 300 izložaka i katalog donose ne samo povijesni pregled zbivanja već i razne zanimljive priče o sudionicima ratnog vihora. Osobne tragedije i igre sudbine, teška iskušenja i nedaće ostale su pohranjene u obiteljskoj memoriji, ili zabilježeni u dopisnicama upućenim najmilijima. Većina izložaka dolazi iz privatnih kolekcija i po prvi puta će biti izložena u javnosti zahvaljujući suradnji s istaknutim poznavateljem hrvatske vojne povijesti Tomislavom Aralicom.
Autorica izložbe je Goranka Horjan.
Jela Futakovica - progoni vještica u Hrvatskoj
31. 1. 2014. – 3. 4. 2014.
Izložba Jela Futakovica – progoni vještica u Hrvatskoj organizirana je s namjerom da se podsjeti na jednu mračnu i dugu epizodu evropske i američke povijesti, progon vještica, koja je i u Hrvatskoj imala ne mali odjek, a nije bio pošteđen niti sam stubički kraj.
Razdoblje velikih progona čarobnjaka započinje sredinom 15. stoljeća i traje do duboko u 18. stoljeće. S obzirom da su ovi progoni bili usmjereni velikom većinom na žene, nazivamo ih progonima vještica. Među žrtvama progona vještica ima svih socijalnih slojeva, pa među njima nalazimo i profesore teologije, svećenike i opatice, ali je ipak 99% pripadalo nižim slojevima. Kao što je vidljivo iz slučaja Jele Futakovice, nisu sve stradale zbog Crkve i Inkvizicije. Susjedi i prijatelji, bračni drugovi ili zavidni sumještani imali su znatan, nerijetko i presudan, udio u sudbinama pogubljenih.
Na izložbi se može upoznati s ljekovitim biljem, čija je upotreba često bila razlog da se žene optuži za vještičarenje, sprave na mučenje na kojima su završavale zbog tih optužbi te kako su ljudi zamišljali da izgledaju vještice i vještičja okupljanja.
Autorica izložbe je Vlatka Filipčić Maligec.
Spomen na spomenik - dokumentarno-likovna izložba
18. 10. 2013. – 25. 11. 2013.
Prigodom obilježavanja 40. obljetnice Muzeja seljačkih buna i 440. obljetnice Seljačke bune, otvorena je dokumentarno-likovna izložba Spomen na spomenik u kojoj je tekstom, fotodokumentacijom i skulpturama ispričana priča o spomeniku Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, majstora kipara Antuna Augustinčića na brdu Samci. U sklopu izložbe prikazani su reportažni prilozi Hrvatske televizije o nastanku spomenika te dokumentarni film “Rojstvo nekega spomenika” RTV Slovenije. U suradnji s Hrvatskom poštom, prigodno je promovirana i marka izdana uz obljetnicu Seljačke bune.
Autor izložbe je Davorin Vujčić.
Daće i punte
7. 6. 2013. – 29. 9. 2013.
Izložba Daće i punte, koja prikazuje agrarni odnosi u Hrvatskom zagorju u doba feudalizma i Seljačke bune, bila je odijeljena je u tri segmenta: Feudalizam i agrarni odnosi, Daće i punte i Pamtimo punte.
Izložba je prikazala temeljne društvene odnose u doba feudalizma, što se i čime proizvodilo, koja su bila seljačka davanja u to doba, smjestila Hrvatsku u onodobno vrijeme i prostor te pokazala kako su se seljaci pokušavali izboriti za socijalnu pravdu. Zadnji dio izložbe, izbor iz likovnih, literarnih i historiografskih radova posvećenih Seljačkoj buni 1573. godine, pokazuje na koji je način Gupčeva punta ostala zapamćena u kolektivnom sjećanju.
Autorica izložbe je Vlatka Filipčić Maligec.
Galantno Zagorje
21. 9. 2012. – 4. 11. 2012.
Na izložbi su bili prikazani isječci iz kulturne, političke i gospodarske povijesti Hrvatskoga zagorja. Virtualne šetnje, karte, makete, slike, uporabni predmeti, odjeća, književna djela, glazba i dokumenti omogućili su nam da zavirimo u iznimno značajno i zanimljivo razdoblje 18. stoljeća koje je ostavilo dubok trag u ovim krajevima. Osim predmeta iz Muzeja seljačkih buna, Dvora Veliki Tabor i Muzeja za umjetnost i obrt, na izložbi su se mogli vidjeti i predmeti iz privatnih zbirki.
Izložba je bila podijeljena na nekoliko cjelina: Ženski prostor, Muški svijet, Minijaturni namještaj i Makete i Dvorci.
Autorica izložbe je Vlatka Filipčić Maligec.
Slikari, radionice, epigoni: spomenici štafelajnog slikarstva 17. i 18. stoljeća na području Krapinsko-zagorske županije
25. 10. 2000. – 15. 1. 2001.
Izložbom se predstavlja barokno štafelajno slikarstvo kao dio sakralne slikarske baštine 17. i 18. stoljeća s područja Krapinsko-zagorske županije. Posebno su prikazana djela Ivana Krstitelja Rangera, Blasiusa Gruebera, Valentina Metzingera i njihovih radionica.
Autorica izložbe je Mirjana Repanić-Braun
Portreti plemstva u 19. stoljeću
28. 4. 1995. – 10. 6. 1995.
Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja kojom se predstavlja izbor portreta plemstva koji su bili vlasnici posjeda u Hrvatskom zagorju u 19. stoljeću (Drašković, Kukuljević, Bedeković, Ottenfels-Gschwind, Hellenbach, Steeb, Rauch, Sermage, Jelačić, Vraniczany i Vrhovec). Predstavljeni su portreti iz zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja iz Zagreba i zbirke obitelji Hellenbach iz Marije Bistrice.
Autorica izložbe je Marina Bregovac Pisk.
Sveti Juraj u slici i riječi
16. 4. 1999. – 10. 5. 1999.
Izložbom se javnosti predstavlja prisutnost lika sv. Jurja u vjerskoj literaturi, pučkoj predaji i književnosti te rasprostranjenost kulta sv. Jurja u Hrvatskom zagorju kao patrona brojnih župnih crkava i kapela. Posebno je prikazana tema o sv. Jurju kao zaštitniku obitelji Frankopan. Njome se pokazuje kako se viteška tradicija stopila s vjerom i snažno utjecala na jednu od najistaknutijih feudalnih obitelji u Hrvatskoj.
Autorica izložbe je Goranka Kovačić.