Muzeji Hrvatskog zagorja pozivaju sve zainteresirane da svojim radovima sudjeluju na 17. trijenalu zagorskoga suvenira koje će se, zbog radova na obnovi i novom stalnom postavu Muzeja seljačkih buna, od 4. srpnja do 30. kolovoza 2026. godine održati u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec.

Trijenale zagorskoga suvenira organizira se u Muzeju seljačkih buna od 1978. g. i prvi je projekt u Hrvatskoj kojim se promociji izrade umjetničkih i tradicijskih suvenira pristupilo na stručan način.

Pozivamo sudionike da osmisle suvenir kao cjelovito osmišljen predmet koji povezuje autentičnost i tradiciju Hrvatskog zagorja s inovativnom interpretacijom elemenata baštine. Teme 17. trijenala zagorskog suvenira su suveniri inspirirani novim postavom Muzeja seljačkih buna i Galerijom Antuna Augustinčića. Muzej seljačkih buna priprema novi stalni postav koji se planira otvoriti početkom 2027. godine. Suveniri mogu biti nadahnuti različitim podtemama iz novog stalnog postava: život seljaka i plemića u vrijeme Seljačke bune, arheološka baština stubičkog kraja vezana uz utvrde Samci i Stari grad u Donjoj Stubici, obitelji Oršić koja je sagradila dvorac te vinogradarstvo i podrumarstvo Hrvatskog zagorja. Kao inspiracija mogu poslužiti Augustinčićev Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, dvorac Oršić ili motivi sa oslika u dvorskoj kapeli sv. Franje Ksaverskog. Autori mogu na tradicionalni, umjetnički ili suvremeni način prikazati osobe, mjesta, događaje ili legende vezane uz Bunu ili drugu predloženu podtemu. Galerija Antuna Augustinčića čuva kiparski opus jednog od naših najznačajnijih kipara. Pozivamo autore da osmisle suvenire inspirirane reprezentativnim djelima Antuna Augustinčića koji se čuvaju u Galeriji (Mir, Tito, Petrica Kerempuh, Marin Držić, Ikar, Krleža, Matija Gubec) te vizualnim identitetom/logotipom GAA.

Mogućnosti inspiracije za jedinstveni suvenir na primjeru zadanih tema su brojne, a izbor tehnike i materijala je na autorima suvenira. Najuspješnijim radovima dodijelit će se novčane nagrade i priznanja. Dio suvenira bit će nakon izložbe otkupljen za prodaju u suvenirnicama Muzeja seljačkih buna i Galerije Antuna Augustinčića. Svi izlagači ostavljaju po jedan predmet za fundus Zbirke zagorskog suvenira Muzeja seljačkih buna.

Svi zainteresirani sudionici mogu svoje radove dostaviti poštom ili osobno u upravnu zgradu pored Muzeja seljačkih buna (Samci 64, Gornja Stubica) u razdoblju do 29. svibnja 2026. Dodatne informacije zainteresirani mogu dobiti u Muzeju seljačkih buna na tel.: 049 587 882, 049 587 889  ili na e-poštu: lidija.kelemen@mhz.hr.

Sve pristigle radove pregledat će stručno povjerenstvo te odabrati one koji će biti izloženi i prezentirani u katalogu, a isto povjerenstvo će dodijeliti i nagrade najuspješnijim radovima.

Novčane nagrade su:

1. nagrada: 500,00 €

2. nagrada: 400,00 €

3. nagrada: 300,00 €

Zbog radova u Muzeju seljačkih buna, otvorenje izložbe 17. trijenala zagorskog suvenira uz prigodan program i proglašenje nagrađenih suvenira održat će se 4. srpnja 2026. u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec.

Prijavnicu za sudjelovanje možete preuzeti ovdje:

Muzejske pedagoginje i kustosice ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja (Dvora Veliki Tabor, Galerije Antuna Augustinčića, Muzeja krapinskih neandertalaca, Muzeja seljačkih buna i Muzeja „Staro selo“ Kumrovec) opet su marljivo radile te za individualne posjetitelje, djecu i obitelji osigurale mogućnost poučnog, zabavnog i kreativnog provođenja jesenskih vikenda.

Ovogodišnji će program, zbog blagdana Svih svetih, biti nešto kraćeg trajanja, od 8. studenog do 6. prosinca. Tijekom prvih četiriju vikenda održavat će se muzejsko-edukativne radionice u svim jedinicama MHZ-a (svaki će muzej pripremiti ukupno tri radionice tijekom tih vikenda prema priloženom rasporedu), dok ćemo se u subotu, 6. prosinca, točno na Nikolinje, družiti na završnoj svečanosti u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec.

Zajednička tema programa je konj, kojim se, kroz radionice i muzejsko-edukativnu publikaciju, svaki od naših muzeja bavi na drugačiji način, pripadajućom podtemom. Tako će sudionici radionica u Dvoru Veliki Tabor naučiti nešto više o korištenju konja za prijevoz, s posebnim naglaskom na kočije, u Galeriji Antuna Augustinčića bavit će se konjima u umjetnosti, dok će u Muzeju krapinskih neandertalaca saznati o prošlosti i evoluciji konja. Muzej seljačkih buna ispričat će priču o vojnim konjima i vitezovima, a Muzej „Staro selo“ Kumrovec o konjima kao igračkama.

Kako sudjelovati u programu?

Odaberite prvi muzej koji ćete posjetiti i sudjelovati u njegovoj radionici te najavite dolazak ispunjavanjem obrasca na platformi Google Forms. Prilikom dolaska ćete na ulazu platiti 6 eura,* odnosno cijenu jedne radionice, što po djetetu/sudioniku uključuje:

• drvenog konjića
• rad na radionici (ovisno o temi pojedinog muzeja – bojanje, dopunjavanje, oblačenje konjića)**
• muzejsko-edukativnu publikaciju programa s naljepnicama
• pozivnicu za završnu svečanost na koju se dijete potpiše, skuplja žigove na svakoj od radionica koju posjeti, te ju koristi na završnoj svečanosti za izvlačenje glavne nagrade
• mogućnost BESPLATNOG sudjelovanja na radionicama u svim drugim muzejima (ukupno je moguće sudjelovati na pet različitih radionica po cijeni jedne)
• sudjelovanje u završnoj svečanosti 6. prosinca 2025. godine te izvlačenju za glavnu nagradu koju osigurava Centar Ritam s konjem iz Stubičkih Toplica.

* Ulaznice za obilazak stalnih postava muzeja naplaćivat će se posebno.

** Radionica Galerije Antuna Augustinčića ove se godine potpuno mijenja, dok su i ostali muzeji za svu djecu te obitelji koje su već sudjelovale u programu prošlih godina pripremili dodatne sadržaje. Dakle, bez obzira na broj prethodnih sudjelovanja, dobrodošli ste i sada!

Završna svečanost programa održat će se u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec u subotu, 6. prosinca (blagdan Svetog Nikole), s početkom u 11 sati. Sva će djeca imati mogućnost sudjelovanja u bilo kojoj od pet radionica te se voziti u kočiji. Oko 12:30 očekuje se dolazak svetog Nikole i Krampusa koji će djeci podijeliti darove. U 13 sati izvući ćemo glavnu nagradu te podijeliti dodatne nagrade sudionicima koji su bili na ukupno četiri ili pet radionica.

• Na završnoj svečanosti više se neće skupljati žigovi, već će sudionici potpisane pozivnice ubaciti u kutiju za izvlačenje nagrada. Tu će kutiju sa sobom ponijeti sveti Nikola te ćemo iz nje izvući glavnu nagradu.

Prijavni obrazac pronađite na poveznici.

Radionice Muzeja seljačkih buna (Samci 64, Gornja Stubica), koji je zbog obnove zatvoren za posjetitelje, ponovno će se održavati u prostorima Dvora Veliki Tabor (Hum Košnički 1, Desinić).

Sve dodatne informacije o programu moći ćete pronaći na njegovim Facebook i Instagram stranicama, društvenim mrežama i web stranici MHZ-a te društvenim mrežama i web stranicama svake od ustrojstvenih jedinica MHZ-a. Prošlogodišnji QR kod aplikacije Qurko opet će biti aktualan, a pronaći ćete ga na našim promotivnim materijalima, ali i u prostorima muzeja, te ćete njegovim skeniranjem iz aplikacije uvijek biti u toku s novostima vezanim za program.

Izložbu su otvorile autorice Žarka Vujić s Filozofskog fakulteta i Vlatka Filipčić Maligec, voditeljica Muzeja seljačkih buna. Filipčić Maligec objasnila je kako je početni impuls za stvaranje izložbe stigao iz Muzeja Prigorja u Sesvetama, gdje je Vesna Parun živjela četrdesetih godina 20. stoljeća, povodom čega je nastala izložba „Balade Vesne Parun“. Vujić je istaknula koje su ideje vodilje usmjeravale autorice tijekom kreiranja izložbe koja naglasak stavlja na Vesnin boravak u njenom „trećem zavičaju“ – Zagorju.

U svom je predavanju Vlasta Horvatić Gmaz donijela osoban i izrazito emotivan pogled na razdoblje koje je pjesnikinja provela u Zagorju, s posebnim naglaskom na njezin eksperiment s kajkavskim jezikom. Večer su dodatno obogatila sjećanja onih koji su Vesnu osobno poznavali, isprepletena pričama i anegdotama iz Stubičkih Toplica – gdje je, unatoč životnim izazovima, Vesna zadržala svoju poznatu vedrinu, duhovitost i posebnu sklonost intimnim, šaljivim posvetama.

Predavanje i izložba se održavaju u sklopu programa „Kultura na recept – program u zgradi ljekarnika Fellera“ koji sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija RH, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica.

Izložba govori o njezinoj povezanost sa zagorskim krajem i kajkavskim izričajem. Autorice izložbe su Žarka Vujić i Vlatka Filipčić Maligec. Poseban je naglasak stavljen na posljednje desetljeće života koje je provela stvarajući u Stubičkim Toplicama. Presudni trenutak za njezinu povezanost sa Zagorjem dogodio se 1979. godine, kada je upoznala pjesnika Božidara Brezinščaka Bagolu. Iste je godine upoznala Magdicu, čija je životna priča nadahnula nastanak poetsko-vizualne mape Magdica, u suradnji sa Zlatom Vucelić i Zdenkom Pozaić te čiji je skitalački način života posebno odjeknuo i rezonirao s Vesninim pogledom na svijet.

Izložba se može razgledati do kraja listopada ove godine uz prethodnu najavu.

Izložba se održava u sklopu programa „Kultura na recept – program u zgradi ljekarnika Fellera“ koji sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija RH, Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica.

Voditeljica projekta je stručna suradnica Andrea Vándor (Koordinierung Ostmittel- und Südosteuropaam Museum Europäischer Kulturen, Staatliche Museen zu Berlin – Preußischer Kulturbesitz), kustosica izložbe je dr. sc. Ivana Škiljan, a glavni stručni suradnici su dr. sc. Lana Peternel (Institut za društvena istraživanja), dr. sc. Ana Perinić-Lewis (Institut za istraživanje migracija), dr. sc. Filip Škiljan (Institut za istraživanje migracija), dr. sc. Ivana Škiljan i dr. sc. Lidija Nikočević.

Cilj cjelokupnog projekta je sagledati povijest 20-ak nestalih naselja iz Češke, Rumunjske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Republike Moldavije.  Izložbeno-istraživački projekt nastao je u suradnji sa sveučilištima, muzejima, nevladinim organizacijama i umjetnicima iz spomenutih država. Nestanak i kontinuirani pad stanovništva brojnih europskih naselja dio je niza trauma i promjena koje su se događale tijekom 20. i 21. stoljeća. Razlozi depopulacije i nestanka sela su raznovrsni, a povijest svakog naselja specifična.

U Muzeju “Staro selo” Kumrovec, kroz osobne priče kazivača, predstavljena je nekolicina nestalih naselja s prostora Hrvatske: Sutinske Toplice (Hrvatsko zagorje), Zut, Kotarani i Gornje Jame (Banovina) te Velo i Malo Grablje (Dalmacija). U Kumrovcu je otvorena peta u nizu izložbi iz navedenog projekta, odnosno, prva u nizu izložbi koje će biti predstavljene publici u Hrvatskoj. Nakon Kumrovca, izložbu će, u proširenom obliku, ugostiti Muzej Slavonije Osijek, Dubrovački muzeji, Etnografski muzej Pazin i Etnografski muzej Split. Nakon izlaganja u Hrvatskoj, sva odabrana nestala europska naselja, obrađena u sklopu projekta, bit će predstavljena na završnoj izložbi u Berlinu.

Program je započeo radionicom umrežavanja i suradnje na kojoj su predstavnici dvoraca uključenih u mrežu živih dvoraca (Ptujski grad, grad Borl, grad Ormož, Celjski grad, Stari grad Varaždin, Stari grad Čakovec, Dvor Veliki Tabor i dvorac Oršić) predstavili svoje djelovanje, ponudu te planirane aktivnosti koje će se provoditi kroz projekt.

Iz Muzeja Hrvatskog zagorja u projektu sudjeluju Dvor Veliki Tabor i dvorac Oršić / Muzej seljačkih buna. Multimedijalno opremanje rustikalne dvorane Velikog Tabora, nabava virtualnih naočala te izrada digitalnih rješenja kao što je videomapping projekcija na temu Balada Petrice Kerempuha i sadržaja za virtualne naočale u Muzeju seljačkih buna omogućit će oživljavanje muzejskih predmeta te prikaz dvorskog života. Kako bi oba muzeja postala pristupačnija za slijepe i slabovidne osobe, u planu je 3D tisak muzejskih predmeta, a poseban doživljaj tih povijesnih građevina posjetitelji će ostvariti kroz događanja Čarobni svijet lutaka u Dvoru Veliki Tabor i Ples na dvoru u dvorcu Oršić.

Studijsko putovanje slovenskim muzejima (Pomurskim muzejom Murska Sobota, Ptujskim te Celjskim gradom), održano 6. lipnja, omogućilo je neposredan uvid u primjere dobre prakse promocije kulturne baštine te razmjenu iskustava.

Projekt je nastavljen 16. lipnja studijskim putovanjem po hrvatskoj strani. Sudionici su posjetili Stari grad Čakovec, Stari grad Varaždin, Dvor Veliki Tabor i dvorac Oršić / Muzej seljačkih buna.

Living Castles 2.0 okuplja muzeje i dvorce s ciljem promicanja i jačanja prekograničnog kulturnog turizma kroz različita kulturna iskustva i događanja na temu Kultura života u “živim” dvorcima. Projekt se provodi u okviru programa suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., a sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Izložba ima za cilj sagledati povijest 20-ak nestalih naselja iz Češke, Rumunjske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Republike Moldavije, a realizirana je u suradnji sa sveučilištima, muzejima, nevladinim organizacijama i umjetnicima iz spomenutih država. Nestanak i kontinuirani pad stanovništva brojnih europskih naselja dio je niza trauma i promjena koje su se događale tijekom 20. i 21. stoljeća. Razlozi depopulacije i nestanka sela su raznovrsni, a povijest svakog naselja specifična.

U Muzeju “Staro selo” Kumrovec prezentirat će se nekolicina nestalih naselja s prostora Hrvatske: Sutinske Toplice (Hrvatsko zagorje), Zut, Kotarani i Gornje Jame (Banovina), Završje (Istra), te Veliko i Malo Grablje (Dalmacija). Nakon izlaganja u Hrvatskoj, sva odabrana nestala europska naselja, obrađena u sklopu projekta prezentirat će se na završnoj izložbi u Berlinu.

Voditeljica projekta je znanstvena suradnica Andrea Vándor (Koordinierung Ostmittel- und Südosteuropaam Museum Europäischer Kulturen, Staatliche Museen zu Berlin – Preußischer Kulturbesitz), a glavni stručni suradnici su dr. sc. Lana Peternel (Institut za društvena istraživanja), dr. sc. Ana Perinić-Lewis (Institut za istraživanje migracija), dr. sc. Filip Škiljan (Institut za istraživanje migracija), dr. sc. Ivana Škiljan (muzejska savjetnica Muzeja seljačkih buna) i dr. sc. Lidija Nikočević. Izložba ostaje otvorena do 25. travnja.

Izložba je pokazala vezu Vesne Parun sa Zagorjem kojeg je smatrala svojim trećim zavičajem, uz isticanje značajnih trenutka iz njezinog života, poput susreta s pjesnikom Božidarom Brezinščakom Bagolom te s prosjakinjom Magdicom, koja je nadahnula pjesnikinju na stvaranje poznate pjesničko-fotografsko-grafičke mape “Magdica” u suradnji sa Zlatom Vucelić i Zdenkom Pozaić. Poseban naglasak stavljen je na posljednje stvaralačko razdoblje Vesne Parun u Stubičkim Toplicama, gdje je živjela i stvarala od 2000. godine do kraja života.

Izložba je pružila posjetiteljima jedinstvenu priliku za upoznavanje s bogatim kulturnim nasljeđem jedne od najvažnijih hrvatskih umjetnica 20. stoljeća i njezinim neprocjenjivim doprinosom hrvatskoj književnosti i umjetnosti koja je svoj trag ostavila ne samo u pjesništvu.

Poseban naglasak stavljen je na posljednje stvaralačko razdoblje Vesne Parun u Stubičkim Toplicama, gdje je živjela i stvarala od 2000. godine do kraja života.

+++

Izložba “Vesna Parun – s onustran Medvednice” otvorit će se 14. studenog i pružiti posjetiteljima jedinstvenu priliku za upoznavanje s bogatim kulturnim nasljeđem jedne od najvažnijih hrvatskih umjetnica 20. stoljeća i njezinim neprocjenjivim doprinosom hrvatskoj književnosti i umjetnosti koja je svoj trag ostavila ne samo u pjesništvu, već i u slikarstvu, a čiji rukopisi, slike i knjige, spomenimo i to, obogaćuju muzejsku zbirku Muzeja Prigorja u Sesvetama u kojima je Vesna Parun živjela četrdesetih godina XX. stoljeća i gdje je nastala njena epohalna pjesnička zbirka “Zore i vihori”. 

Završna svečanost održat će se 7. prosinca u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec u 11 sati.

Raspored održavanja radionica Muzeja seljačkih buna u Dvoru Veliki Tabor:

3. studenog u 14 sati

9. studenog u 10 sati

17. studenog u 10 sati

23. studenog u 10 sati