Izložba „1903. u Hrvatskoj“ okupila je 13 muzejskih ustanova, a nastala je na inicijativu ravnateljice Muzeja Brdovec Silvije Limani. Osim Muzeja Brdovec i Muzeja seljačkih buna, uključili su se Muzej grada Koprivnice, Samoborski muzej, Muzej grada Iloka, Muzej grada Karlovca, Muzej Ivanić-Grada, Gradski muzej Varaždin, Gradski muzej Sisak, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Bjelovar i Muzej grada Crikvenice, svaki obradivši zbivanja na svom području.
U Hrvatskom zagorju široki narodni pokret je kroz 1903. i 1904. mobilizirao stanovništvo protiv mađarizacije, ali i potaknuo opći bunt seljaka i nove skupine – radnika. Pokret je zahvatio više mjesta: tako je na primjer u Zlataru devastirana kuća u kojoj je stanovao kraljevski kotarski predstojnik i javni bilježnik te u kojoj su bili smješteni razni uredi. Oštećene su pošte u Velikom Trgovištu i kolodvori u Zaboku i Zlatar – Bistrici. Nemiri su zahvatili i Bedekovčinu, Mače, Hrašćinu Trgovište i Tugonicu. Oštećena je pruga kod Poznanovca. U Konjščini je jedna osoba stradala, a zbog nemira u lepoglavskoj kaznionici zatraženo je dodatno vojno pojačanje. Jedan od najvećih pokreta bio je u veljači 1904. u Začretju. Pobunili su se i rudari iz krapinskog ugljenokopa. Smatralo se da postoji opasnost i od izbijanja pobuna u tvornici keramike i cigle u Bedekovčini i u rudniku ugljena u Golubovcu.
Uz plakate koji govore o zbivanjima na pojedinom području, izložene su bile i razglednice iz naše zbirke koje prikazuju zagorska naselja na početku 20. stoljeća.
